Skorašnji razorni zemljotres koji se desio u Italiji nas je podsjetio koliko smo nespremni za velike katastrofe.
Najnesigurnija zemlja na Evropskom tlu je Albanija
U Evropi je najrizičnija zemlja je Albanija koja se nalazi na 37. mjestu po opasnostima od prirodnih katastrofa. Građani BiH po ovoj statistici nemaju razloga biti zabrinuti jer se BiH nalazi u području sa umjerenim rizikom od prirodnih katastrofa i zauzima 91. mjesto. U Bosni i Hercegovini se godišnje registrira oko 1.100 potresa slabijih od 2,5 stepeni po Richteru. Ivan Brlek, seizmolog Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda potvrdio je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da su područja Hercegovine i Bosanske Krajine posebno ugrožena od mogućih jačih zemljotresa u budućnosti.
Brlek ističe da su "vjerodostojne analize koje ukazuju na ovakvu opasnost, ali da se ne može reći kada će se to dogoditi".
Hercegovina i Bosanska Krajina su u najvećoj opasnosti od "novog pomijeranja tla, kao posljedica velikih tektonskih poremećaja koji su nastupili zbog podvlačenja afričke ploče pod podzemni evroazijski masiv". Kao rizična područja izdvajaju se posebno Mostar, Trebinje, Nevesinje i Neum.
Na osnovu seizmo-tektonskog sklopa terena i prethodnih događanja, te po nekim statističkim metodama, može se, zaista, reći da postoji velika vjerovatnoća da se na tim područjima ponove jači zemljotresi. Najugroženija je Hercegovina, južna Hercegovina, te područje Banje Luke. Zenica, gdje su se javili posljednji potresi, nije toliko ugrožena. Ne prijete joj razarajući zemljotresi. Također, tačne su i procjene da se u narednih 50 godina može očekivati jači potres na području Sarajeva", govori za agenciju Anadolija seizmolog Brlek.
Kako tvrde stručnjaci, Banja Luka je u dijelu Bosne i Hercegovine koje bi, u budućnosti, mogli pogoditi zemljotresi jačine od osam ili devet stepeni Merkalijeve skale. Riječ je o vrlo jakim, takozvanim pustošnim zemljotresima u kojim više od 50 posto zidanih objekata biva oštećeno ili srušeno.
Prema karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa, a na osnovu koje rade i seizmolozi u BiH, na području Hercegovine postoji mogućnost potresa i do 10 stepeni Merkalijeve skale, potresi kakvi nisu zapamćeni u historiji BiH. Riječ je o potresima koji uništavaju skoro tri četvrtine stambenih i ostalih objekata.
Isto tako, područje Sarajeva se nalazi u zoni sedam, što znači da postoji opasnost od potresa jačine sedam stepeni Merkalijeve skale, od ukupno 12 stepeni navedene skale.
"Na našem području prilično često se javljaju potresi. Doduše manji potresi. Oni slabije snage javljaju se gotovo svakodnevno. Jači potresi, kao ovaj u Zenici, su rjeđi. Godišnje se javi pet do šest takvih potresa u BiH. Razornih, srećom, nema. Ali, niko ne može tačno reći kada i gdje će biti slijedeći potres. Mogu se izvršiti određene statističke procjene, odnosno izračunati vjerovatnoća pojave zemljotresa na određenom području, to jeste koliko se seizmičke energije može osloboditi. U ovom slučaju, potresi u Zenici se slažu s tim procjenama. Dakle, govorim o periodu od deset, 20 ili 100 godina. Ne možemo reći kada tačno, dakle, koji dan i u koliko sati će doći do novog potresa. To niko ne može reći. Ako i kaže, nije u pravu", ističe Brlek.
Nadalje, Brlek napominje da će nakon posljednjeg potresa u Zenici uslijediti takozvano "smirivanje tla" to jest serija potresa koji traju nekoliko dana. Nakon toga intenzitet gibanja zemlje će se smanjiti. Da bi se ponovio takav potres treba proći od pet do 100 godina.
Na pitanje koliko nedavni razorni potresi, poput onog u Italiji, mogu utjecati na to da se i u BiH dese slični zemljotresi, Brlek kaže:
"Mnogi su to ispitivali, ali veza između tih seizmogenih područja nije uvjet pojave zemljotresa na drugom području. Ne mora značiti ako je potres bio u Italiji da će se uskoro desiti kod nas ili obrnuto. Ili ako se dogodio u Japanu, da odmah mora biti na Novom Zelandu. To su, ipak, sporadični događaji i svaki je vezan za sebe", podvlači Brlek.
Građani su nakon ovakvih potresa uvijek uznemireni - je li Hrvatska ugrožena, ako jest koja su područja najugroženija?
"Poznata je činjenica da je područje Hrvatske seizmički aktivno te da se i ovdje mogu dogoditi ovakvi, ali i jači potresi. U Hrvatskoj se kao seizmički najugroženija izdvajaju sljedeća područja: cijelo priobalno područje, posebno južna obala te sjeverno priobalno područje od Rijeke do Senja te šire zagrebačko područje. S obzirom da potresi na ovom području nisu neuobičajena pojava, potrebno je naučiti kako pravilno reagirati u tim situacijama.
Može li se potres uopće predvidjeti?
"Prognozirati potres u smislu da možete točno definirati vrijeme, mjesto i jačinu događaja, to danas nije moguće, a s obzirom na prirodu fenomena koji proučavamo - sumnjam da će to i biti moguće. Ono što možemo je na temelju dosadašnjih istraživanja procijeniti jačinu potresa koji bi mogao zadesiti pojedino područje. Ono što je u cijeloj toj priči velika nepoznanica je vrijeme - kada će se taj događaj dogoditi"
Imate li kakav savjet za sve one koji su zabrinuti zbog mogućnosti potresa?
"Moramo biti svjesni da mi živimo u području na kojem je moguće da se dese ovakvi, pa i jači potresi. Potres se ne može spriječiti, ali ono što se može napraviti je da se preventivnim djelovanjem pokušaju umanjiti posljedice sljedećeg jakog događaja.
Prevencija ima nekoliko segmenata, prvo je bitno identificirati područja s velikim seizmičkim hazardom. To je ova karta o kojoj smo pričali. Na to se automatski nadovezuje sljedeći stupanj prevencije - gradnja sigurnijih građevina, ona uključuje dobro planiranje, projektiranje i gradnju prema načelima protupotresnog graditeljstva. Posljednje, ali ne manje važno, je stalno educiranje stanovništva, da znaju kako se ponašati prije, za vrijeme i nakon potresa. Vrlo je bitno i osposobljavanje operativnih snaga, koje nakon takvih katastrofalnih događaja zapravo izlaze na teren, koordiniraju cijelu situaciju", zaključuje seizmolog Prevolnik za Index.
Posle razornog zemljotresa koji je prošle nedelje pogodio centralnu Italiju i odneo najmanje 290 života, u srpskoj javnosti otvoreno je pitanje da li i našu zemlju može da zadesi sličan scenario. Posle zemljotresa u Kraljevu 2010. godine taj strah je čini se i - legitiman. Evo šta kažu stručnjaci iz Republičkog seizmološkog zavoda.
U najkraćem, opasnost postoji, u bliskoj budućnosti ne baš takva kakva je zadesila Italiju, ali na duže staze i Srbiji prete zemljotresi jačine od oko 6 stepeni Rihterova skale, kakav je pogodio protekle nedelje i centralnu Italiju.
Kako kaže, zamenik direktora Republičkog seizmološkog zavoda Branko Dragičević u Srbiji se registruje oko 1.500 zemljotresa godišnje i još 2.500 iz bližeg okruženja, ali mnoge od njih čovek ne može da oseti, već ih vide samo instrumenti.
- Seizmička opasnost po Srbiju je prisutna i konstantna, ali ne onakva kakva je zadesila Italiju. U poslednjih stotinak godina dogodilo se oko 40 zemljotresa jačine veće od 5 Rihtera, a pretpostavlja se da će najveći zemljotresi u budućnosti kod nas i biti do 6 stepeni - upozorava Dragičević.
Zemljotres svakih 30 sekundi
Svakih tridesetak sekundi događa se neki zemljotres na planeti Zemlji i iako se oni ne mogu kratkoročno predvideti, može se uticati na smanjenje njihovih posledica.
- Na osnovu aktuelnih dešavanja i istorijskih zemljotresa i geoloških izučavanja vrši procena očekivanih parametra budućih zemljotresa na teritoriji naše zemlje i onda se prave karte hazarda na kojoj se prognozira kakav će dinamički parametar nekog zemljotresa biti u budućnosti u Srbiji. One takođe predstavljaju i osnovu za prostorno planiranje, a onda se na tom tlu aseizmičkim projektovanjem grade objekti otporni na dejstvo zemljotresa ili se neke od njih ograničavaju – kaže Dragičević.
To se praktikuje u Kraljevu, koje je 2010. godine zadesio zemljotres jačine 5,3 po Rihterovoj skali. Zemljotres koji je u sredu zadesio centralnu Italiju bio je jačine 6,2 stepena, a potom drugi 5,4 stepena nakon čega su usledili i slabiji potresi.
Najjači 1922. godine u Lazarevcu
Po karti hazarda, centralni deo Srbije, kao i Italije, je nanepovoljnije tlo na kojem se očekuju zemljotresi maksimalnog inteziteta. Zemljotres najjačeg inteziteta koji se dogodio na teritoriji Srbije bio je 1922. godine jačine 5,9 po Rihterovoj skali u blizini Lazarevca.
- To je naš najjači zemljotres, a on je mnogo slabiji od ovog zemljotresa koji se dogodio u sredu u Italiji. U poslednjih stotinak godina dogodilo se oko 40 zemljotresa jačine veće od 5 Rihtera, a pretpostavlja se da će najveći zemljotresi u budućnosti kod nas i biti do 6 stepeni – dodaje Dragičević.
doktorzasvee.blogspot.ba
Nema komentara:
Objavi komentar