Često se događa da ljudi trpe bol jer “vjerojatno to nije ništa strašno” i “proći će samo od sebe”. No bol upozorava da se u organizmu nešto događa upravo sada! Bol se nikada ne smije ignorirati, osobito ako je iznenadna, jaka i naizgled “ničim izazvana”.
Prirodni alarm
Sijevajuća bol u glavi može biti znak moždanog udara, dok na srčani udar može upozoravati bol u prsima, ali i u lijevoj ruci, ramenima i čeljusti.
Snažna bol u trbuhu može ukazivati na upalu slijepog crijeva te upalu žuči ili gušterače. Bol u leđima može se pojaviti zbog bubrežnih kamenaca, a bolovi u zglobovima mogu biti simptomi reumatoidnog artritisa...
Ukratko, i naizgled obična bol može biti alarm da je “pet do dvanaest”.
Nemojte dopustiti da se bol proširi i ojača, nego potražite liječnički savjet kako bi se što prije odredio uzrok, a time i pravilno liječenje boli.
Prema duljini trajanja bol može biti akutna (kratkotrajna) i kronična (dugotrajna). Akutna bol obično nastaje iznenada, najčešće traje od nekoliko sati do nekoliko dana, a izlječenjem njezina uzroka nestaje i bol. To su, na primjer, glavobolja, zubobolja, bol zbog upala i ozljeda...
Ako se akutna bol ne liječi, organizam je sve osjetljiviji na sljedeće bolne podražaje i bol se može proširiti. Neliječena akutna bol s vremenom može prijeći u kroničnu bol, čije je liječenje teže i dugotrajnije od liječenja akutne boli.
Bol je složen osjet koji nastaje ne samo zbog oštećenja u tijelu nego i psihičke reakcije na to oštećenje.
Liječenje boli definirano je kao temeljno ljudsko pravo jer bol ozbiljno narušava kvalitetu života, od toga da smanjuje pokretljivost i produktivnost, do toga da može uzrokovati psihičke i socijalne smetnje.
Foto: Shutterstock
Prema podacima iz različitih studija i svakodnevne medicinske prakse, više od 95 posto boli može se ukloniti ako se pravilno liječi.
Bol se može liječiti farmakološki (uzimanjem lijekova) ili nefarmakološki (npr. fizikalnom terapijom, masažom, tjelovježbom, kirurškim zahvatom).
Lijekovi protiv boli
Najrašireniji način liječenja boli je uzimanje lijekova protiv boli - analgetika koji su u ograničenim jačinama i pakiranjima dostupni u ljekarnama bez liječničkog recepta.
Najčešće se koriste oralni neopijatni (nenarkotički) analgetici koji ne izazivaju ovisnost. U neopijatne analgetike ubrajaju se paracetamol, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici (NSAR) od kojih je najpoznatiji ibuprofen.
Ibuprofen je učinkovit u otklanjanju bolova blagog do umjerenog intenziteta, kao što su glavobolja, migrena, zubobolja, menstrualni bolovi, bolovi u leđima, bolovi u zglobovima, istegnuće mišića, neuralgija i reumatski bolovi. Ibuprofen ima protuupalna svojstva pa je učinkovit i pri snižavanju povišene tjelesne temperature te ublažavanju simptoma prehlade i gripe.
Iznimno brzo i efikasno ibuprofen ublažava bol u obliku mekih (takozvanih soft gel) kapsula koje se u organizmu brzo apsorbiraju i maksimalnu koncentraciju u plazmi postižu već za 30 minuta.
Iako su neki analgetici dostupni bez liječničkog recepta, uvijek ih treba uzimati oprezno jer nekontrolirano samoliječenje može dovesti do neželjenih nuspojava poput oštećenja sluznice jednjaka ili želuca, kožne reakcije, a u težim slučajevima i oštećenja jetre.
Svakako se savjetujte s liječnikom i ljekarnikom koji će vam preporučiti najprikladniji lijek ovisno o vrsti boli, trajanju simptoma, općem stanju organizma, životnoj dobi i drugim lijekovima koje eventualno uzimate.
I.V.
Foto: Shutterstock
ordinacija.hr
Nema komentara:
Objavi komentar